Zaliveni kolač sa grizom i orasima priprema se od dva različita sloja koji se ne peku jednako dugo niti se ponašaju isto u rerni. Donji, tamni sloj s orasima i kakaom kratko se zapeče, a zatim preko njega ide svijetli sloj. Na kraju cijeli kolač upija prohlađenu agdu, pa rezultat nije klasičan suh biskvit nego mekši, natopljen kolač koji se reže tek kada se potpuno ohladi.
Upravo zbog te kombinacije kratkog prvog pečenja, drugog sloja i završnog zalijevanja vrijedi obratiti pažnju na nekoliko detalja. Ako tražite još domaćih kolača iz iste grupe, pogledajte i kategoriju Kolači.
Prvi sloj treba ostati pečen, ali ne i isušen
Tamni dio peče se samo nekoliko minuta i njegova uloga nije da bude potpuno gotov kao zaseban biskvit. Treba da se tek uhvati toliko da može nositi svijetli sloj iznad sebe. Ako ostane sasvim sirov, slojevi se mogu pomiješati; ako se prepeče u toj prvoj fazi, donji dio nakon zalijevanja neće imati jednaku mekoću.
Zato ovdje više znači pratiti svrhu koraka nego se osloniti samo na minute. Smjesa za tamni sloj je lagana, ali zbog oraha i kakaa ipak nešto punija od svijetle. Nakon kratkog pečenja površina ne treba biti tamna i suha, nego samo stabilnija nego kad je tek izlivena u pleh.
Svijetli sloj se ne razmazuje grubo preko podloge
Drugi sloj je jednostavniji, ali ga je lako pogrešno nanijeti. Ako se izlije prebrzo na jedno mjesto, može probiti donji dio i napraviti neujednačen presjek. Pomaže da se raspoređuje pažljivo i ravnomjernije preko već kratko pečenog tamnog sloja, kako bi se oba dijela dovršila zajedno u drugom pečenju.
Ovdje je važno i da se obje smjese sjedine kratko. Kod ovakvih biskvitnih kolača predugo miješanje nakon dodavanja brašna, griza i praška za pecivo može dati zbijeniji rezultat. Griz dodatno utiče na teksturu jer nakon pečenja i zalijevanja pomaže da kolač upije tečnost i ostane kompaktan pri rezanju.
Prohlađena agda i topao kolač rade bolje od dva ista temperaturna ekstrema
Recept traži da agda nakon kuhanja odstoji i da se prelije preko toplog kolača. To je važan odnos temperatura: kolač je dovoljno topao da lakše povuče tečnost, a agda nije toliko vrela da dodatno raskvasi površinu na neujednačen način. Ako biste spojili potpuno hladan kolač i hladnu agdu, upijanje je sporije i slabije. Ako su oba dijela prevruća, gornji sloj može omekšati više nego što treba.
Agda se ovdje kuha dovoljno dugo da postane nešto povezanija od obične zaslađene vode, ali ne toliko gusta da ostane samo na vrhu. Kada se pravilno prelije, kolač treba vremena da sve upije. Zbog toga ga ne treba rezati odmah nakon zalijevanja.
Kada očekivati dobar presjek
Ovaj kolač dobija konačnu strukturu tek nakon što odstoji i potpuno se ohladi. Tada se slojevi bolje smire, a agda se ravnomjernije rasporedi kroz sredinu i rubove. Ako se reže prerano, komadi mogu djelovati premekano i manje uredno, iako će se kasnije stabilizovati.
Po želji se završava mljevenim orasima i kriškama limuna. Ako volite kolače s orasima, može vam biti zanimljiv i kolač sa orasima u drugačijoj izvedbi, koji ima sasvim drugu strukturu i završnicu.
Način pripreme
1
Pripremite tamni sloj
Umutite jaja sa šećerom dok ne postanu pjenasta. Dodajte brašno, griz, kakao, prašak za pecivo i mlijeko pa kratko sjedinite. Na kraju umiješajte mljevene orahe. Smjesu sipajte u podmazan pleh i pecite na 200 °C oko 5 minuta.
2
Napravite svijetli sloj
Umutite jaja sa šećerom, zatim dodajte brašno, griz i prašak za pecivo. Smjesu prelijte preko kratko pečenog tamnog dijela.
3
Dovršite pečenje
Vratite kolač u rernu i pecite na 180 °C još 15–20 minuta.
4
Skuhajte agdu
Vodu i šećer stavite da provru, pa od trenutka ključanja kuhajte još 10 minuta. Ostavite agdu da se prohladi.
5
Zalijte i ohladite
Topao pečen kolač prelijte prohlađenom agdom i ostavite da je dobro upije i da se potpuno ohladi. Po želji pospite mljevenim orasima i ukrasite kriškama limuna.
Amina Hadžić
Amina Hadžić je autorica recepata i zaljubljenica u domaće i moderne slastice. Posebnu pažnju posvećuje pripremi kolača, torti i cheesecakea, a inspiraciju pronalazi u tradicionalnim receptima, svjetskim kulinarskim trendovima i provjerenim tehnikama pečenja. Na Slatkom Receptaru dijeli detaljno obrađene recepte s jasnim uputama kako bi ih s lakoćom mogli pripremiti i početnici i iskusni ljubitelji slastica.
Njena misija je približiti kvalitetne recepte svima koji uživaju u pripremi domaćih deserata te inspirisati čitatelje da isprobaju nove okuse i usavrše svoje slastičarske vještine.
